O Pelješcu 2017-02-09T10:54:58+00:00

O poluotoku Pelješac

MJESTO GDJE JE PRIRODA – ZAISTA PRIRODA

Pelješac, poluotok u južnoj Dalmaciji, pruža se paralelno s jadranskom obalom i prostire se između Neretvanskog na sjeveru i Malostonskog zalijeva na istoku (između kojih se nalazi tzv. Malo more), te Mljetskog na jugu i Pelješkog kanala na zapadu. Pelješac je najveći jadranski poluotok poslije Istre.
Od Stonske prevlake do rta Lovišta dug je 65 km i obuhvaća 348 četvornih km površine. Od kopna je odvojen 1450 m uskom Stonskom prevlakom, koja razdvaja Malostonski i Stonski kanal, zapravo zaljeve koji su kanalima nazvani zato što su duboko usječeni u kopno. Na poluotoku se smjenjuju plodne udoline i kamenita brda, a najviši vrh je sv. Ilija, nadmorske visine 961 m. Pelješac obiluje cijelim nizom  otoka i otočića.

 

 

Smješten je unutar sredozemnog klimatskog pojasa. Sjeveroistočni su dijelovi poluotoka pod utjecajem bure hladni i suhi, a jugozapadni zbog juga topliji i vlažniji. Prosječna temperatura je 7°C u siječnju i 26°C u srpnju.

Administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, sa sjedištima općina u Orebiću, Stonu, Trpnju i Janjini.

Naseljava ga oko 9000 stanovnika, koji se uglavnom bave vinogradarstvom, maslinarstvom, ribarstvom i turizmom. Cestom je povezan s kopnom i glavnom magistralom duž obale iz Stona. Veze trajektom ima s Pločama (iz Trpnja), s Korčulom (iz Orebića) i s Mljetom (iz Prapratnog).